PROCJENE ratne štete u Hrvatskoj

IZRAVNI I NEIZRAVNI TROŠKOVI RATA ZA RAZDOBLJE 1991.-2005. TE PROJEKCIJE DO 2015. U DOMAĆIM I STRANIM CIJENAMA

• SADRŽAJ:
• PREDGOVOR 3
• UVOD 4
• IZRAVNE RATNE ŠTETE 5
• Ljudski životi, invalidi, razorene obitelji, ograničenje slobode 5
• Poginuli branitelji i civili 5
• Ranjeni branitelji i civili, te trajni invalidi 6
• Prognanici i izbjeglice 8
• Emigracije 10
• PTSP, ostali psihički poremećaji i duševne boli 11
• Pokretna i nepokretna imovina 12
• Štete nanesene industriji 12
• Štete u poljoprivredi, šumarstvu , prehrambenoj i drvnoj industriji 12
• Štete na infrastrukturi i telekomunikacijama 13
• Stambeni fond 13
• Šteta na prirodnim bogatstvima i okolišu 13
• Imovina pokradena na „legalan“ način. 14
• Upad Beograda u monetarni sistem 14
• Razminiranje 15
• Troškovi razminiranja 15
• 2. NEIZRAVNE RATNE ŠTETE 17
• Metodologija izračuna 17
• Interpretacija rezultata 17
• Neizravne ratne štete u turizmu 22
• ZAKLJUČAK 23

• POPIS TABLICA 25
• POPIS GRAFIKONA 25
• LITERATURA 26

PREDGOVOR

• Istraživati i poznavati osnovne činjenice o vlastitoj prošlosti nije samo pitanje elementarne pristojnosti državnih dužnosnika već je njihova dužnost i temelj moguće dobre budućnosti Hrvatske države.
• Posebice se to odnosi na tragične činjenice o ratovima kroz koje je Hrvatski narod prolazio u prošlom stoljeću.
• Iako se od 1945.–1990. godine mnogo toga nije smjelo spoznati ostaje nejasno zašto se u slobodnoj Hrvatskoj ne znaju imena i prezimena:
• Ubijenih protivnika Beogradskog režima između dva svjetska rata ?
  1. Ubijenih u II svjetskom ratu ?
• od strane četnika ?
• od ustaša ?
• od partizana ?
• od Nijemaca ?
• od Talijana ?
• Ubijenih od komunističkog režima nakon II svjetskog rata ?
  • Ubijenih Hrvata u emigraciji ?
  • Ubijenih i poginulih u oslobodilačkom Domovinskom ratu ?
• Svake hvale vrijedan trud pojedinaca ne može obaviti taj veliki posao
• Ovaj tekst je pokušaj izračuna ratnih šteta koje je srpska agresija nanijela Hrvatskoj.
• Ja sam bio voditelj istraživanja. Pomagala su mi dva sjajna mlada ekonomista koji su obavili lavovski dio posla, ja sam samo rukovodio poslom i određivao okvir istraživanja.
• Prema dogovoru ne navodim njihova imena, jer se ne zna da li bi ta činjenica mogla štetiti njihovom napredovanju u daljnjem radu. Kako je tužna zadnja rečenica ?!
• Ako i kada odluče javno reći svoja imena učinit će mi radost, do tada sve moguće pogreške pripišite meni.

Slobodan Praljak

UVOD

Cilj ovog rada je na jednom mjestu sabrati i procijeniti ukupne štete koje je pretrpjela Hrvatska i njeno gospodarstvo zbog Domovinskog rata. Pri tome je ideja bila da se ukupne štete prikažu dvojako.

To znači da se tamo gdje je to moguće štete prikažu na osnovu Hrvatskih cijena i životnog standarda. S druge strane želja je bila i procijeniti štete s obzirom na cijene u najrazvijenijim zemljama u cilju dobivanja međunarodno usporedivog okvira, te kako bi se samim time i shvatila stvarna veličina tih gubitaka.

Rad je podijeljen u dva dijela: prvi dio koji obrađuje izravne štete nanesene ratnom aktivnošću te drugi dio koji obuhvaća neizravne štete odnosno gubitak uslijed propuštene ekonomske aktivnosti. Dakle, pod izravnim štetama smatramo materijalna razaranja svih vrsta imovine, vrednovanje ljudskih gubitaka, vojne rashode, troškove smještaja izbjeglica, troškove razminiranja i troškove zdravstva. Neizravne štete druge strane objedinjuju gubitak nastao zbog propuštene ekonomske aktivnosti koju je uzrokovalo ratno zbivanje. Kao sveobuhvatnu mjeru neizravnog gubitka uzeli smo potencijalne stope rasta BDP odnosno stope rasta usporedivih zemalja koje nisu bile suočene s ratnim zbivanjima, a također su prolazile kroz tranzicijski proces. Stavili smo ih u odnos s stopama rasta u Hrvatskoj te na taj način dobili ukupni neizravni gubitak bez obzira na uzrok.

Ovakva metoda procjene neizravnih šteta bila je puno prihvatljivija od bilo koje druge, jer bi se procjenom po posebnim granama industrije gubilo puno vremena, a podaci bi bili manje točni, jer bi se izostavio učinak odlaska stanovništva (kao vrlo važnog proizvodnog faktora) i svih indirektnih detrimentnih efekata koji su bili uzrokovanih ratom. Svi se ti neskladi pokrivaju procjenom našega BDP-a u odnosu na BDP Hrvatske u 1990. godini, uz stope rasta koje su imale nama slične tranzicijske zemlje (Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska, pri čemu se ponderi mogu razlikovati za svaku pojedinu zemlju).

Kako je sav negativan efekt ratnih zbivanja u smislu gubitka gospodarske aktivnosti (dinamička dimenzija gospodarstva, točka 2 ovoga rada) obuhvaćena ovakvim proračunom. Ostalo je samo procijeniti statičku dimenziju gospodarstva, a to je gubitak faktora proizvodnje: rada, L, i kapitala , K.

Gubitci na strani rada su obrađeni pod točkom 1.1. kao ljudski gubitci (poginuli, ranjeni, invalidi, prognani, izbjegli te psihički poremećaji i duševne boli uzrokovane ratom), dok su gubitci na strani kapitala prikupljeni u točki 1.2. (uništena i pokradena imovina, odnosno izravne štete u industriji, poljoprivredi, šumarstvu, civilnoj imovini, monetarnom sistemu, prirodnim bogatstvima, okolišu i kulturno-povijesnoj baštini). Ovdje nisu obrađivani gubitci nastali kao posljedica razaranja i krađe, već je samo obračunato koliko je privatne i državne imovine otuđeno, oštećeno i uništeno.

Pod točkom 1.4 obrađeno je razminiranje, koje je podijeljeno na ljudske gubitke (štete na faktoru rad) i troškove razminiranja. Niti ovdje nije obračunat gubitak zbog nekorištenja zemljišta, jer je to dinamička dimenzija koja je obrađena pod točkom 2. Zbog prirode problema, razminiranje je stavljeno kao posebna točka, jer sadrži i ljudsku i kapitalnu dimenziju (troši resurse). Točka 1.3 obrađuje ukupne ratne izdatke za ljudstvo i materijal…