Pitanje 1: Vodi li Republika Hrvatska neke parnice sa državama nastalim raspadom SFRJ i koje su to parnice? Za što tko koga tuži pred kojim sudom?
Odgovor: Republika Hrvatska je 22. srpnja 1999. god. podnijela tužbu protiv Srbije i Crne Gore (tada Savezne Republike Jugoslavije) pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu. Dopunu naše tužbe na oko dvije tisuće stranica teksta RH je podnijela 2000. godine. Prošlog je mjeseca pokrenut postupak tužbe BiH (podnesena 1996. g.), stoga očekujemo da će i naša tužba uskoro doći na red. Osnovni elementi tužbe odnose se na naknadu štete za osobe, imovinu fizičkih i pravnih osoba i štetu nastalu u gospodarstvu za vrijeme oružanog sukoba na teriroriju RH.
Pitanje 2:Potražuje li RH ratnu ili koju drugu štetu nastalu ratnim razaranjem na njenom području?
Odgovor: DržavanaKomisija za procjenu ratne štete (postavljena Uredbom Vlade RH-NN 44/91.) i temeljem Zakona o utvrđivanju ratne štete (NN 61/91) razmatrala je sve štete koje su se odnosile na:
- pokretnu i nepokretnu imovinu
- gubitak domaćeg bruto proizvoda
- ratne rashode
- neostvarenu dobit i gubitke
- okoliš; povredu integriteta osobnosti, života i zdravlja ljudi, slobode i časti čovjeka i dr.
Prema procjeni Komisije izravna ratna šteta u Hrvatskoj iznosi oko 37,1 milijardu dolara, dok je neizravna tri do četiri puta veća. Od gospodarskih grana najviše su stradale industrija, rudarstvo, poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo; a od društvenih djelatnosti obrazovanje, znanost, kultura, zdravstvo i socijalna skrb. Državni proračun je radi izbijanja rata od 1992. do 1998. god. bio povećan za 5,2 milijarde eura. Temelji za zahtjev naknade ratne štete su u dokazima o samim štetama koje je prikupila Državna komisija. Ono od čega Hrvatska ne može odustati je traženje da se:
kazne osobe za počinjena djela zločina protiv čovječnosti (i na sudovima u SCG)
vrati kulturno blago oteto iz RH u vrijeme agresije
utvrdi ugovorna obveza o visini i načini isplate ratne štete – tim više što je ratna šteta i dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.
Pitanje 3: Je li RH tužena od strane koje druge države – pravne sljednice iz bivše SFRJ?
Odgovor: Nama nije poznato daje pokrenuta tužba protiv RH od bilo koje zemlje sljednice bivše SFRJ?
Pitanje 4: Koje su sve druge tužbe i procesi u tijeku, a možemo za njih reći da su uzrokovane ratnim raspadom SFRJ, te između koga se vode, kada su pokrenuti i gdje?
Odgovor: U studenom 2003. RH je pokrenula sudki postupak protiv LHB Internationale Handelsbank AG Frankfurt u Frankfurtu radi otvorenog uvida u podatke o promjenama na računima te (mješovite) banke (u periodu od 31. svibnja od sada), gdje su bila deponirana devizna sredstva bivše NB Jugoslavije. Za moguće ostale postupke možete upitati Državno odvjetništvo RH.
…
Odgovor na pitanje 5: Ovo Vaše pitanje je veoma širokog spektra, ali onako kako sam razumjela i iz djelokruga našeg rada možemo reći da je do sada podijeljeno zlato i druga imovina u BIS- u, klirinška sredstva sa bivšim SSSR-om, nekretnina diplomatske imovine – veleposlanstvo u Parizu, očekujemo raspodjelu pokretnina i preostalih nektretnina u inozemstvu, preostalih deviznih sredstava u inobankama, arhivske građe, umjetnina u inozemstvu i vojne opreme za civilne svrhe o kojoj treba pregovarati.
G M K
Zagreb, 02. ožujka 2006.
Odgovore odobrila Snježana Bagić.